[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/avada-science-home.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Europski tjedan cijepljenja “Spriječi. Zaštiti. Cijepi.”

[/fusion_text][fusion_text]

Cijepljenje je pravo pojedinca na zdravstvenu zaštitu, ali i zajednička odgovornost svakoga od nas za zaštitu javnoga zdravlja. Glavna je to poruka ovogodišnjeg Europskog tjedna cijepljenja, koji se od 23. do 29. travnja održava pod sloganom “Spriječi. Zaštiti. Cijepi.” (“Prevent. Protect. Immunize.”).

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”781″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://cijepljenje.kuz.hr/wp-content/uploads/2018/04/cijep.jpg[/fusion_imageframe][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

Cjepiva su danas opsežno i vrlo strogo regulirana i kontrolirana, čime se osigurava najviša razina zaštite zdravlja pacijenata i javnog zdravlja. Kao jedna od najučinkovitijih i najuspješnijih javnozdravstvenih mjera, cijepljenje je spasilo te nastavlja spašavati više ljudskih života no bilo koja druga medicinska intervencija u povijesti.

[/fusion_text][fusion_text]

Cijepljenje spašava živote

[/fusion_text][fusion_text]

Zahvaljujući cijepljenju, neke su vrlo opasne bolesti, poput velikih boginja, iskorijenjene. Neke se bolesti, kao što je dječja paraliza, nalaze pred iskorjenjivanjem, dok su brojne druge zarazne bolesti – kao što su neonatalni tetanus, tuberkulozni meningitis, ospice, rubeola, difterija i druge – stavljene pod nadzor. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake se godine cijepljenjem sprječava 2-3 milijuna novih smrtnih slučajeva uzrokovanih navedenim bolestima.

[/fusion_text][fusion_text]

U posljednje vrijeme zbog pada procijepljenosti u Europi dolazi do ponovne pojave pojedinih bolesti koje je moguće spriječiti cijepljenjem. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), broj oboljelih od ospica u Europskoj uniji u 2017. godini više se nego utrostručio u odnosu na 2016. godinu, pri čemu 86% oboljelih nije bilo cijepljeno. Ovaj i drugi primjeri ukazuju na veliku važnost široke javne rasprave, kao i kontinuirane edukacije stanovništva o ulozi, mjestu i nepobitnoj dobrobiti cijepljenja u zaštiti zdravlja. Informacije o cjepivima u Republici Hrvatskoj pacijenti i zdravstveni radnici mogu pronaći na internetskoj stranici HALMED-a.

[/fusion_text][fusion_text]

Europski tjedan cijepljenja provodi se u sklopu Svjetskog tjedna cijepljenja pod koordinacijom Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U ovu svrhu SZO je pripremio edukativne materijale kojima se javnost želi upoznati s načinom i svrhom djelovanja cjepiva. Materijali, koje je HALMED preveo na hrvatski jezik, mogu se preuzeti u PDF formatu pristupanjem niže navedenim poveznicama:

• Kako cjepiva djeluju
• Zajednički imunitet
• Ospice
• Rubeola

[/fusion_text][fusion_text]

Prema definiciji SZO-a, cijepljenje je stvaranje imuniteta ili rezistencije na zaraznu bolest, u pravilu primjenom cjepiva, koja potiču naš imunološki sustav na proizvodnju protutijela na određene uzročnike bolesti. Na taj se način može postići potpuni izostanak zaraze određenom bolesti odnosno, u slučaju da zaraza ipak nastupi, znatno blaži tijek bolesti i njezino lakše liječenje.

[/fusion_text][fusion_text]

Podsjećamo da je u travnju prošle godine u Hrvatskoj donesena Deklaracija o važnosti cijepljenja, kojom se ističe važnost cijepljenja kao jednog od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba i naglašava da je dobrobit cijepljenja za zdravlje ljudi neusporedivo veća od rizika nastanka nuspojava.

[/fusion_text][fusion_text]Članak preuzet sa portala halmed.hr[/fusion_text][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_6″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]

[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/avada-science-home.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Cijepljenje: kontroverze vs. činjenice

[/fusion_text][fusion_text]

Kako bi rasvijetlili priču o cijepljenju, dali pregled relevantnih informacija i podataka te razotkrili neke od popularnih mitova, studentska sekcija za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ organizirala je 6. prosinca 2017. veliko predavanje na Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” u dvorani B, na kojem su gostovali:

• dr. sc. Bernard Kaić prim. dr. med. : Cijepljenje i kontroverze (Hrvatski zavoda za javno zdravstvo)
• dr.sc. Marjeta Majer, dr.med. : Cijepljenje obveza ili opcija – politike cijepljenja u svijetu (Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”)

Uzrokuje li MMR cjepivo autizam? Je li pad učestalosti ospica posljedica procijepljenosti ili porasta životnog standarda i higijenskih uvjeta života? Uzrokuje li cijepljenje Guillain-Barre sindrom? Postoje li kazne za necijepljenje? Zašto se Australci cijepe? Roditi se gluh u 21. stoljeću zbog posljedica rubele? Je li cijepljenje u SAD-u zaista opcionalno? Cijepljenje, jedno od najvećih medicinskih dostignuća modernog doba? Za cijepljenje si, a nedostaje ti pravih argumenata kako nekog razuvjeriti i objasniti mu? Nisi siguran koji su stvarni rizici cijepljenja? Želiš dodatne informacije o važnosti cijepljenja za ljudsku populaciju? Zanima te kako su to druge zemlje riješile? Protivnik si cijepljenja i želiš doznati zašto je cijepljenje spasilo više ljudskih života od bilo koje druge medicinske intervencije u povijesti medicine?

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”770″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://cijepljenje.kuz.hr/wp-content/uploads/2017/12/526932.jpeg[/fusion_imageframe][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

DA SE sutra ukine obavezno cijepljenje djece, čak 10 posto roditelja bi potpuno prestalo cijepiti svoju djecu, a 20 posto bi ih biralo protiv kojih bolesti će ih cijepiti. Izneseno je to na tribini o cijepljenju u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar organiziranoj za studente medicine. Studente su pozvali na tribinu jer su zaključili, vjerovali ili ne, da ni sami budući liječnici i liječnice ne znaju dovoljno o važnosti cijepljenja. Posljedica je to višegodišnje halabuke antivakcinacijskog pokreta koja je već sada dovela do velikog pada procijepljenosti, a očito i do zbunjenosti među onima koji bi sutra trebali preporučivati i provoditi cijepljenja.

[/fusion_text][fusion_text]

Na sreću necijepljeni su raštrkani

[/fusion_text][fusion_text]

“Već sada smo blizu tog postotka, no na sreću necijepljeni su dovoljno raštrkani pa ne dolazi do epidemija. No, nastavi li se ovaj trend možemo očekivati epidemije. Pogotovo ospica i hripavca kao visoko zaraznih bolesti”, rekao je Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. On je studentima iznio podatke koji dokazuju da su upravo zahvaljujući cjepivima, a ne poboljšanju uvjeta života, bolesti koje su odnosile živote gotovo ili potpuno nestale. Te da bi se neke od njih mogle vratiti i nastaviti harati.

“U samo 10 godina od početka cijepljenja gotovo je potpuno nestala dječja paraliza, poboljšanjima uvjeta života pak trebalo je 40 godina da se slični rezultati postignu za hepatitis A”, istaknuo je dr. Kaić. Upozorio je i na važnost kolektivne zaštite. Kod ospica, primjerice, potrebna je procijepljenost od 95 posto da bi društvo bilo zaštićeno. sve ispod tog udjela predstavlja opasnost od pojave epidemije.

[/fusion_text][fusion_text]

Visoki postotak onih koji bi odbili cijepljenje, smatraju liječnici, ponajprije je posljedica agresivne antivakcinacijske kampanje, ali i nedovoljnog educiranja roditelja.

[/fusion_text][fusion_text]

Nije dovoljno da liječnici jedni drugima pričaju

[/fusion_text][fusion_text]

“Nema relevantnih izvora informacija o cijepljenju, potpuno pogrešno pristupamo problemu. Sastaju se ljudi iz medicinske struke i jedni drugima govore kako je cijepljenje potrebno, pa to znamo. Ništa ne radimo na tome da pristupimo ljudima koji to ne vjeruju”, čulo se iz publike nakon predavanja dr. Marjete Majer koja je iznijela podatke o zemljama koje nemaju obavezno cijepljenje, ali imaju visoku procijepljenost i onih koje vrlo snažno kažnjavaju one koji odbijaju cijepiti djecu.

[/fusion_text][fusion_text]

U Argentini se može cijepiti i na silu

[/fusion_text][fusion_text]

“U Izraelu cijepljenje nije obavezno, a imaju jednu od najviših procijepljenosti. No, ni oni se ne oslanjaju samo na edukaciju. Roditeljima koji ne cijepe djecu uskraćuju dječji doplatak kao i Australija koja uz to i novčano potiče roditelje da cijepe svoju djecu. Tu imamo primjer i kažnjavanja i poticanja. To što roditelji imaju izbor hoće li cijepiti djecu ne znači da nemaju odgovornost zbog toga”, rekla je dr. Majer te kao ekstreman iznijela i primjer Argentine čiji je Vrhovni sud zaključio da se cijepljenje može provoditi i silom, za dobrobit djeteta i društva.

[/fusion_text][fusion_text]

Liječnici ne prijavljuju zbog straha, ali ni ne kažnjavaju kolege

[/fusion_text][fusion_text]

I u Hrvatskoj su propisane kazne za necijepljenje djece – 2000 kuna po izbjegnutom cjepivo. No, prijava je daleko manje od necijepljene djece.

“Liječnici ne prijavljuju jer se plaše nasilja”, poručuju iz liječničke komore, ali priznaju i da među samim liječnicima ima onih koji potiču necijepljenje djece.

“Ja sam prije pet godina prijavio kolegicu prije pet godina etičkom povjerenstvu i dobio sam odgovor da ona ima pravo iznositi svoj stav”, rekao je dr. Kaić ustvrdivši da je to potpuno pogrešno tumačenje jer su liječnici dužni iznositi znanstvene činjenice, a ne ničim potkrijepljene stavove.

[/fusion_text][fusion_text]

Članak preuzet sa portala Index.hr

[/fusion_text][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_6″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]

[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/avada-science-home.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Pneumokokna bolest

 

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”721″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://cijepljenje.kuz.hr/wp-content/uploads/2017/09/cijepljenje.jpg[/fusion_imageframe][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

Pneumokok je uzročnik cijelog niza infektivnih oboljenja koja pogađaju ponajprije djecu, a zatim i osobe treće životne dobi. Kod djece do 5 godina upravo je pneumokok najznačajnija bakterija kao uzrok bolesti. U djece starije od 5 godina pneumokokne su infekcije rjeđe, ali to ne znači da oni ne oboljevaju. Pneumokok ponovno postaje značajniji uzročnik infekcija u dobi iznad 65 godine, a uzrok tome je slabljenje prirodnog imuniteta.

Prisutnost bakterije ne znači da ona mora uvijek izazvati bolest. Može biti samo prisutna u sluznici nosa djece i odraslih osoba, kao normalan stanovnik sluznice ždrijela i usne šupljine odakle se može proširiti i naseliti na sluznicu nosne šupljine. Čak kod trećine zdrave djece pneumokok se nalazi u ždrijelu.

 

[/fusion_text][fusion_text]

Prenosi se kašljanjem, kihanjem, dodirom predmeta koji su onečišćeni bakterijom.

Ako pneumokok prijeđe ždrijelnu barijeru radi prehlade, slabog imuniteta, umora, loše prehrane, naročito u vrijeme virusnih infekcija koja oštećuju sluznicu, pneumokok će se razmnožiti u pojedinom organu i razviti upalu.

[/fusion_text][fusion_text]

Dijagnoza da se radi o bakteriji pneumokok postavlja se izolacijom bakterije s mjesta infekcije, iako nalaz pneumokoka iz kulture sekreta nosa ili ždrijela ne mora značiti da je ta bakterija i uzročnik bolesti. Liječnik će na temelju kliničke slike i drugih laboratorijskih nalaza postaviti  dijagnozu. Kod svake teže infekcije kao što je primjerice, upala pluća, najpouzdaniji pokazatelj je nalaz bakterije u krvi.

[/fusion_text][fusion_text]

Rizične skupine

[/fusion_text][fusion_text]

Osim djece, u rizičnu skupine spadaju stariji od 50 godina, dijabetičari, te oboljeli od malignih bolesti.

Bolest postaje sve rezistentnija na antibiotike, i može završiti smrću, pa je opravdana prevencija cijepljenjem. Cjepivo postoji, no, Hrvatska je jedna od tri zemlje u Europskoj uniji u kojoj Nacionalnim programom nije predviđeno cijepljenje.

Na teret HZZO-a u Hrvatskoj se protiv pneumokoka mogu cijepiti samo djeca rođena s težim srčanim anomalijama i starije dobne skupine oboljelih od dijabetesa, srčanih i kroničnih plućnih bolesti. Ostali cjepivo plaćaju u prosjeku između 300 i 400 kuna.

[/fusion_text][fusion_text]

Vrste cjepiva

[/fusion_text][fusion_text]

Dvije su osnovne vrste cjepiva. Polisaharidno konjugirano cjepivo protiv pneumokoka štiti od 7 tipova. Koristi se za cijepljenje dojenčadi i male djece od 2 mjeseca do 2 godine starosti i kod prethodno ne cijepljene djece starosti od 2-5 godina. Cijepljenje smanjuje i mogućnost obolijevanja od onog tipa pneumokoka koji nije uključen u cjepivo, ali je u srodstvu sa sojem koji cjepivo sadrži. Za djecu stariju od dvije godine i za odrasle osobe primjenjuje se polisaharidno cjepivo protiv pneumokoka koje štiti protiv 23 tipa S. pneumoniae.

Zdrave osobe razviju imuni odgovor na većinu ovih tipova bakterije 2-3 tjedna nakon cijepljenja. U našoj su zemlji registrirane dvije vrste cjepiva: Prevenar, koji sadrži 7 serotipova na koje je i najčešća otpornost  na antibiotike, te drugo, polivalentno (Pneumo 23), koje sadrži 23 serotipa pneumokoka.

[/fusion_text][fusion_text]

Neka se djeca ne smiju cijepiti ili trebaju pričekati na cijepljenje. Djeca koja su na prethodnu dozu cjepiva protiv pneumokoka doživjela alergijsku reakciju ne smiju primiti sljedeću dozu tog cjepiva. Cijepljenje umjereno ili teško bolesne djece treba odgoditi dok potpuno ne ozdrave.

[/fusion_text][fusion_text]

Pedijatri često ne informiraju roditelje da mogu cijepiti dijete protiv pneumokoka. Iako cjepivo košta, trošak cijepljenja vraća se zdravstvenom sustavu smanjenjem bolovanja roditelja, izostanaka djece iz škole zbog akutne upale srednjeg uha i pluća.

S cijepljenjem pojavnost tih bolesti bi se prema procjenama smanjila za 40 do 60 posto, ističu iz Klinike za infektivne bolesti. Nakon što su to prije 10 godina prepoznale razvijenije europske zemlje, vrijeme je da to prepozna i hrvatska zdravstvena administracija, istaknuto je na konferenciji posvećenoj pneumokoku.

[/fusion_text][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_6″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]

[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/avada-science-home.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Cijepljenje – činjenicama protiv mitova

 

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”741″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://cijepljenje.kuz.hr/wp-content/uploads/2017/09/cijepljenje_800x600.jpg[/fusion_imageframe][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

Koalicija udruga u zdravstvu kao neovisni, neprofitni i nepolitički savez udruga pacijenata i udruga koje se bave promocijom zdravlja i prevencijom bolesti prepoznala je problem sve manjeg odaziva na redovita (obvezna) cijepljenja, kao i sve jaču kampanju protivnika cijepljenja, koja ima sve snažniji učinak na čitavo društvo i u svim njegovim segmentima izaziva sve snažniju polarizaciju ove teme.

 

[/fusion_text][fusion_text]

Cijepljenjem je spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti

[/fusion_text][fusion_text]

Cijepljenje je  jedini učinkoviti način prevencije od zaraznih bolesti, te nam je namjera pokrenuti afimartivnu kampanju za promicanje cijepljenja, te informirati javnost o činjenicama o cijepljenju temeljenim na medicinskim dokazima. U tom smislu pokrenuli smo novu informativnu web stranicu cijepljenje.kuz.hr.

[/fusion_text][fusion_text]

Riječ struke

[/fusion_text][fusion_text]

Kao prva od planiranih aktivnosti, danas je u Hrvatskom novinarskom društvu ,Perkovčeva 2, u Zagrebu od 10,00 do 12,00 sati održan okrugli stol na temu  „Cijepljenje – činjenicama protiv mitova“.

Na okruglom stolu sudjelovali su istaknuti stručnjaci za ovo područjei predstavnici relevantnih ustanova i stručnih društava;

• Ministarstvo zdravstva – dr. Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – Tea Strbad, dr. med., spec. kliničke farmakologije
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo – dr. sc. Bernard Kaić, dr. med., voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti
• Ured pučke pravobraniteljice – Mirela Ključariček, Savjetnica pučke pravobraniteljice za zaštitu ljudskih prava
• Hrvatsko društvo za javno zdravstvo HLZ-a – predsjednik mr. Dražen Jurković
• Hrvatsko društvo za infektivne bolesti  HLZ-a – prof.dr.sc. Goran Tešović
• Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ – dr. Iva  Butić, specijalist med. mikrobiologije s parazitologijom
• Dom Zdravlja Zagreb-Zapad – prim.prof.dr.sc.  Milivoj Jovančević, pedijatar

Tom je prilikom dr. Bernard Kaić istaknuo kako je cijepljenje promijenilo povijest, kako medicine, tako i ljudskog društva smanjivši mortalitet, pobol od zaraznih bolesti i epidemiologiju. Cjepiva predstavljaju revoluciju u medicini, jer su jedina specifična zaštita od zaraznih bolesti. Dr. Kaić navodi kako je procijepljenost na ospice u 2016. pala ispod 90%, te da takvim rezultatima nikako ne možemo biti zadovoljni, budući da su u područjima u svijetu u kojima je pala procijepljenost zabilježene pojave epidemija ospica, rubele, difterije, mumpsa… Dr. Kaić zaključuje kako dok u svijetu postoje aktivni uzročnici bolesti, ne možemo prestati s cijepljenjem, zbog neprestanih migracija globalnog stanovništva, čak i kad imamo podatak da u Hrvatskoj nema oboljelih od određenih bolesti.

Prof. Goran Tešović, istaknuo je kako je Hrvatska još 1993. proglašena zemljom oslobođenom od polio virusa, ali se u istočnoj Europi i Sjevernoj Africi još uvijek mogu naći pojave aktivnih, živih sojeva polio virusa.  Prema mišljenju prof. Tešovića,  kada dijete oboli od npr. autizma, roditelji i podsvjesno traže jasan uzrok takvog stanja, zbog čega su u javnosti često citirane studije o uzročno-posljedičnoj vezi cijepljenja i autizma. Podaci iz tih studija su fabricirani, jer je prema novim istraživanjima u SAD dokazano da je pojavnost pervazivnih poremećaja i autizma u porastu, iako se situacija u procijepljenosti nije promijenila. Jednake su predrasude vezane uz primjenu cjepiva za HPV, koje dokazano eliminira rizik od obolijevanja od raka maternice, od kojeg u Hrvatskoj godišnje umire na stotine žena, a koje se povezuje s pojavom autoimunih bolesti, koje su i inače češće kod žena. Na pitanje iz publike može li se očekivati da cijepljenje na HPV postane obvezno, prof. Tešović je odgovorio da smatra kako to ne bi donijelo nikakve koristi. Prof. Tešović smatra da je u Hrvatskoj, kao baštinici zapadne civilizacije i zapadne medicine temeljene na znanstvenim dokazima nedopustivo da djelatnici u sustavu javnog zdravstva promiču antivakcinaciju.

Dr. Vera Katalinić Janković navodi kako cijepljenje nije represivna, već javno-zdravstvena mjera, te da je zadatak javnog zdravstva prosvjećivati stanovništvo. Hrvatska bilježi trend porasta broja roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu, te da je za nošenje s takvim situacijama potrebna edukacija i sudaca. Razvijena društva, kao Švicarska ili Švedska u kojima cijepljenje nije obvezno mogu si to dopustiti jer je kod njih procijepljenost na dobrovoljnoj bazi iznad 95%, te zbog visoke svijesti stanovništva mogu ovu odluku prepustiti pojedincima, za što naše društvo nije spremno, zaključuje dr. Katalinić Janković.

Gospođa Mirela Ključariček iz Ureda pučke pravobraniteljice o slučajevima kada roditelji odbijaju cijepljenje navodi kako svaki pojedinačni slučaj treba promatrati individualno i ne da se sudovi ne mogu donositi generalno.

Dr. Iva Butić prikazala je epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, gdje je od 2005. Serotipizirano 1500 izoliranih sojeva pneumokoka, od kojih je najopasniji  serotip 19A, te da bi cijepljenje 13-valentnim pneumokoknim cjepivom smanjilo mogućnost obolijevanja za 86%. Hrvatska i Estonija su jedine od 28 zemalja EU koje ovakvo cijepljenje nemaju u redovnom kalendaru cijepljenja, te se ono u Hrvatskoj plaća, osim za tzv. rizične skupine za koje ga u cijelosti plaća HZZO.

Prof. Milivoj Jovančević smatra da bi sve relevantne informacije o cijepljenju i omjeru koristi i rizika roditeljima trebali objasniti stručnjaci koji slijede doktrinu znanosti i medicine-pedijatri, a da bi se prema liječnicima u javnom sustavu zdravstva koji promiču necijepljenje trebalo odnositi kao prema liječniku koji bi upalu pluća liječio C vitaminom – oduzimanjem licence za rad, uslijed činjenja nečega što može imati ozbiljne posljedice. Pripisivanje negativnih i dugoročnih negativnih  posljedica za zdravlje cijepljenju, kao npr. sve učestaliju pojavu autizma, trebalo bi možda usmjeriti na sveopću kemijsku i radijacijsku zagađenost okoliša, o kojoj  se kao faktoru učinka na ljudsko zdravlje i zdravlje djece malo govori.

Dr. Dražen Jurković propitivao je gdje završava pravo na individualnu odluku, a gdje počinje pravo na kolektivna sigurnost, budući da je cijepljenje neprijeporna metoda prevencije zaraznih bolesti i ne može se prepustiti pojedinačnoj roditeljskoj odgovornosti, već se radi o pitanju kolektivne odgovornosti.

Zaključci su okruglog stola da je procijepljenost u RH u opadanju, što nas može izložiti epidemijama zaraznih bolesti u budućnosti, te da je potrebno sustavno informirati javnost o realnom omjeru rizika i koristi cijepljenja.

[/fusion_text][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_6″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]

[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/avada-science-home.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Što kada dijete propusti cijepljenje?

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”271″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://labtera.com/cijepljenje/wp-content/uploads/2016/11/3.jpg[/fusion_imageframe][fusion_text]

Pri cijepljenju se liječnici često susreću s potrebom nadoknade propuštenih cijepljenja kod djece koja kasne sa cijepljenjima predviđenima programom ili su propustila neke doze u preporučenom slijedu cijepljenja.

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

Protokol nadoknadnog cijepljenja

Dr. sc. Bernard Kaić, dr. med., Vesna Višekruna Vučina, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo[/fusion_text][fusion_text]

Pri cijepljenju liječnici se često susreću s potrebom nadoknade propuštenih cijepljenja kod djece koja iz opravdanih ili neopravdanih razloga kasne s cijepljenjima predviđenima programom ili su propustila neke doze u preporučenom slijedu cijepljenja.

Pri nadoknadi propuštenih cijepljenja treba se držati određenih pravila:

1. Kod cjepiva koje se treba primiti u više navrata, neovisno o tome koliko je razmak od prethodne doze cjepiva veći od preporučenog, nije potrebno ponavljati seriju cijepljenja iznova, već treba samo nadoknaditi propuštene doze.
2. Broj doza potrebnih za odgovarajući imunološki odgovor se kod nekih cjepiva razlikuje ovisno o dobi cijepljenje osobe.
3. Razmaci između dvije doze istog cjepiva u pravilu ne smiju biti kraći od četiri tjedna.
4. Razmaci između primjene dva različita inaktivirana cjepiva ili između primjene jednog živog i drugog inaktiviranog cjepiva mogu biti kraći i od četiri tjedna, a razmaci između primjena dva različita živa cjepiva ne smiju biti kraći od četiri tjedna.
5. U pravilu, za cijepljenja koja su započeta u dojenačkoj dobi, treba nadoknaditi propuštene doze cjepiva predviđene Programom neovisno o tome koliko je prošlo od zadnje primljene doze, a ako dijete počinje cijepljenje tek nakon prvog rođendana u pravilu je potreban
   manji broj doza.

Javno su dostupne preporuke raznih nacionalnih i međunarodnih savjetodavnih tijela za nadoknadu propuštenih cijepljenja, ovisno o dobi djeteta. Sve se preporuke temelje na gore spomenutim pravilima, uzimajući u obzir minimalno potreban broj doza cjepiva potreban za odgovarajući imunološki odgovor za cjepiva. Dodatno, za svako cjepivo koje se koristi u nacionalnim programima cijepljenja mogu se naći preporuke o minimalnom broju potrebnih doza u dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod nazivom “Vaccine Position Papers”, koji su dostupni na mrežnim stranicama SZO: http://www.who.int/immunization/documents/positionpapers/en/

Dio preporuka za nadoknadno cijepljenje naveden je u provedbenom programu cijepljenja.

Izvor: HZJZ

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]

[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/avada-science-home.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”270″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://labtera.com/cijepljenje/wp-content/uploads/2016/11/2.jpg[/fusion_imageframe][fusion_text]

Registar nuspojava cijepljenja

[/fusion_text][fusion_text]

U okviru nadzora nad provedbom Programa obveznih cijepljenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi praćenje nuspojava cijepljenja putem Registra nuspojava cijepljenja radi evaluacije cjepiva koja se koriste u Republici Hrvatskoj i, ukoliko se ukaže potreba, intervencije.

Izvješća o prijavama nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj sadrže podatke o rasporedu cijepljenja prema Programu cijepljenja, broju prijavljenih nuspojava nakon cijepljenja (prema cjepivu) i postignutim cijepnim obuhvatima u Hrvatskoj prema Programu obveznih cijepljenja.

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

Izvješća prijavama nuspojava cijepljenja

[/fusion_text][fusion_text]

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2014. i 2015. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2013. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2012. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2011. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2010. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2009. godini

Nuspojave cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2007. i 2008. godini

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]

[fusion_builder_container admin_label=”” hundred_percent=”no” equal_height_columns=”no” menu_anchor=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”” background_image=”http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/post_bg.jpg” background_position=”center center” background_repeat=”no-repeat” fade=”no” background_parallax=”none” enable_mobile=”no” parallax_speed=”0.3″ video_mp4=”” video_webm=”” video_ogv=”” video_url=”” video_aspect_ratio=”16:9″ video_loop=”yes” video_mute=”yes” video_preview_image=”” border_size=”” border_color=”” border_style=”solid” margin_top=”” margin_bottom=”” padding_top=”150px” padding_right=”” padding_bottom=”90px” padding_left=””][fusion_builder_row][fusion_builder_column type=”2_3″ layout=”2_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”50px 50px 30px 50px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_text]

Cijepljenje protiv gripe

[/fusion_text][fusion_imageframe image_id=”457″ style_type=”none” stylecolor=”” hover_type=”zoomin” bordersize=”” bordercolor=”” borderradius=”” align=”none” lightbox=”yes” gallery_id=”” lightbox_image=”” alt=”” link=”” linktarget=”_self” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=””]http://avada.theme-fusion.com/science/wp-content/uploads/sites/79/2016/11/photo-1446776653964-20c1d3a81b06.jpg[/fusion_imageframe][fusion_text]

Ove godine nabavlja se cjepivo protiv gripe koje je po sadržaju virusnih sojeva slično prošlogodišnjem cjepivu, u količini od 280.000 doza.

Sastav cjepiva odgovarat će preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu.

Sojevi u ovosezonskom cjepivu protiv gripe, Influvac 2017/2018, su:

• A/Michigan/45/2015 (H1N1)pdm09-sličan soj (A/Singapore/GP1908/2015, IVR-180)
• A/Hong Kong/4801/2014 (H3N2)-sličan soj (A/Hong Kong/4801/2014, NYMC X-263B)
• B/Brisbane/60/2008-sličan soj (B/Brisbane/60/2008, divlji tip)

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_text]

Tko se treba cijepiti?

[/fusion_text][fusion_text]

Cijepljenje se preporučuje i bit će besplatno za sljedeće kategorije stanovništva:

• Osobe životne dobi 65 godina i starije
• Štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu)
• Pacijenti s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, uključujući i djecu, a posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom i kongenitalnim manama
• Odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava
• Djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu
• U slučaju da se neke od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima trebaju cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, primjerice kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.
• Djelatnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
• Zdravstveni djelatnici
• Trudnice

Cijepljenje protiv gripe i ove će se godine moći obaviti kod izabranog liječnika i u zavodima za javno zdravstvo.

O početku cijepljenja bit ćete obaviješteni putem naše web stranice i putem medija.

Izvor: HZJZ

[/fusion_text][fusion_separator style_type=”none” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” top_margin=”40px” border_size=”0″ alignment=”center” /][fusion_sharing tagline=”Podijeli članak” tagline_color=”” backgroundcolor=”” title=”” link=”” description=”” icons_boxed=”” icons_boxed_radius=”” color_type=”” icon_colors=”” box_colors=”” tooltip_placement=”” pinterest_image=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][fusion_builder_column type=”1_3″ layout=”1_3″ spacing=”” center_content=”no” hover_type=”none” link=”” min_height=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” background_color=”#ffffff” background_image=”” background_position=”left top” undefined=”” background_repeat=”no-repeat” border_size=”0″ border_color=”” border_style=”solid” border_position=”all” padding=”20px 20px 20px 20px” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”left” animation_speed=”0.3″ animation_offset=”” last=”no”][fusion_widget_area name=”avada-blog-sidebar” title_size=”” title_color=”” background_color=”” padding=”” hide_on_mobile=”small-visibility,medium-visibility,large-visibility” class=”” id=”” /][/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]